Kako podržati razvoj vještina samoregulacije i nošenja sa stresom kod djece
Kao ljudi, tijekom života neizbježno se susrećemo s različitim emocijama te često nailazimo na potrebu da ih zbog različitih faktora reguliramo. Sposobnost učinkovitog upravljanja emocijama i odgovaranja na neko emocionalno iskustvo nazivamo samoregulacija. Važnu ulogu u razvoju samoregulacije kod djece imaju odrasli koji o njima brinu, a proces oblikovanja i podrške razvoju samoregulacije nazivamo koregulacija. To je, prije svega jedan interaktivni proces kroz koji oblikujemo i podržavamo razvoj samoregulacije. Pritom je važna uključenost odraslih te visoka razina emocionalne topline i podrške.
Reakciju na osjećaje straha, preforsiranosti, prevelike stimulacije, prijetnje ili uzbuđenja nazivamo stres. Već od rane dobi, djeca mogu iskusiti stres, a za odrasle je neophodno da ga prepoznaju kako bi pomogli djetetu u nošenju s njim. Stres ne možemo eliminirati iz djetetovog života, niti možemo učiniti da se dijete pod stresom odmah osjeća bolje. U učenju nošenja sa stresom kao i u razvoju samoregulacije djeci možemo pomoći na različite načine. Ovdje donosimo tri glavna načina.
Uspostavite topli, njegujući i podržavajući odnosa
Pokažite interes za unutarnji svijet djece i mladih, provedite zajedničko vrijeme u zabavnim aktivnostima. To će pomoći pri prepoznavanju znakova koji ukazuju na njihove želje i potrebe. Pokažite ljubav riječima, zagrljajima, smijte se, naučite ih kako da razgovaraju o osjećajima; (djeca predškolske dobi još uvijek ne mogu kontrolirati svoje osjećaje, pričati o njima, niti ih prepoznati, zato su potrebni kratki razgovori, imenovanje osjećaja, razumijevanje, utjeha)
Osigurajte sigurnost i strukturu u okruženju u kojem djeca odrastaju
Stvorite okruženje u kojem se djeca osjećaju fizički i emocionalno sigurno, u kojem mogu učiti i istraživati u skladu s vlastitim razvojnim mogućnostima, te imaju osiguranu konzistentnost i predvidljivost, jasne ciljeve u području regulacije i logične posljedice u slučaju neprimjerenih ponašanja. Omogućite djetetu igru, san, fizičku aktivnost, šetnje, ograničite gledanje TV-a i igranje igrica na kompjuteru. Vodite računa kako se učenje treba odvijati u mirnoj atmosferi.
Podučavanje u razvoju samoregulacije
Naučite djecu kako da razgovaraju o osjećajima, kroz modeliranje, usmjeravanje, stvaranje prilika za vježbu te ohrabrivanje napretka u uspješnoj primjeni naučenih vještina. Ko odrasli kojima je dijete okruženo reguliraju vlastito ponašanje. Budite strpljivi, potičite kod djeteta razvoj empatije, sposobnost emocionalnog proživljavanja s drugom osobom. Porastom empatije doći će i do napretka u samoregulaciji emocija.
Dora Bezjak
Ovaj projekt provodi se uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Korisnika i ni pod kojim se uvjetima ne može
smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.
IZVORI:
Koregulacija – ključ razvoja samoregulacije kod djece i mladih – Centar Proventus
Djeca i stres – kako ga prepoznati kod djece – Wish mama
Rosanbalm, K.D., i Murray, D.W. (2017). Caregiver Co-regulation Across Development: A Practice Brief. Washington, DC: Office of Planning, Research, and Evaluation, Administration for Children and Families, US. Department of Health and Human Services.
Thompson, R.A. i Meyer, S. (2007). Socialization of Emotion Regulation in the Familiy. In J. J. Gross (ed.). Handbook of emotion regulation. New York: The Guilford Press.
Samoregulacija – zašto je važna? – Martinin blog – Savjeti i priče jednog logopeda