Prenatalni razvoj
Mnogi od vas nakon što se razvesele što će postati roditelji, odmah se počinju pitati kako se beba razvija, što se u utrobi događa i smijem li raditi sve što sam radila i prije? Kroz sljedeći tekst ćemo vam pokušati približiti par osnovnih informacija o razvoju djeteta.
Prije svega, nekoliko riječi općenito o prenatalnom razvoju. Dakle, to je razvoj od začeća do rođenja. Tijekom 9 mjeseci od male stanice razvije se novorođenče koje u prosjeku teži 3 kg i ima oko 50 cm. Unutar prenatalnog razvoja razlikujemo tri razdoblja: zigota, embrio i fetus.
Zigota je prva faza koja traje dva tjedna: 10-14 dana od začeća, dok se zigota ne „smjesti“ u maternicu. Inače, zigota je stanica koja nastaje spajanjem spermija i jajne stanice.
Druga faza traje od 2. do 8. tjedna i naziva se embrio. U toj se fazi odvija organogeneza tj. ubrzani razvoj, dijelovi počinju poprimati oblik pojedinih organa- glave, nogu, srca. To je najosjetljivija faza s obzirom na štetne utjecaje (alkohol, lijekovi…).
Zadnja faza prenatalnog razvoja je fetus. Traje od 8. tjedna do rođenja.
Tijekom prenatalnog razvoja, placenta omogućuje razvoj embrija i fetusa putem krvnih žila koje donose hranu i kisik tako da praktički sve ono što majka jede, pije ili udiše, preko placente se može prenijeti djetetu. Također, na prenatalni razvoj utječu bolesti majke (npr. sifilis, vodene kozice, rubeola..), zračenja, prehrana, lijekovi (aspirin, antibiotici…).
Uzimanje alkohola vrlo je rizično i može imati strašne posljedice na djetetov razvoj. Manje količine alkohola mogu uzrokovati neurološke smetnje kod djeteta, dok velike količine mogu dovesti do fetalnog alkoholnog sindroma. Posljedice fetalnog alkoholnog sindroma mogu se očitovati kroz različite fizičke probleme, probleme s ponašanjem i učenjem.
Pušenje u trudnoći onemogućuje dostavu dovoljne količine kisika djetetu, tako se povećava rizik spontanog pobačaja. Također, pušenje može uzrokovati nižu težinu kod djeteta pri rođenju.
Emocionalna stanja i stres znatno utječu na dijete iz razloga što preko posteljice i pupčane vrpce dijete prima kisik i hranu, a ako je majka npr. ljuta, onda njena krv odlazi na periferne dijelove tijela- dijete je slabije opskrbljeno kisikom.
„Može li se dijete sjećati nečega iz prenatalnog razdoblja?“ pitanje je koje smo si svi barem jednom postavili. Postoje pokušaji da se kroz izjave neke djece odgovori na to pitanje, no takvi pokušaji teško mogu biti znanstveno kontrolirani. Ono što je sigurno, da fetus s vremenom ima sve veću mogućnost pamtiti. Prepoznavanje događaja iz prenatalnog razdoblja dijete iskazuje ponašanjem, odmah nakon rođenja. Primjerice, fetus pamti ritam otkucaja majčinog srca pa izostajanje tih zvukova otkucaja izaziva nemir kod njega. Osim majčinog glasa, fetus pamti tjelesni dodir (kad otac i majka dodiruju trbuh).
„Može li dijete još u utrobi razumjeti riječi?“– odgovor na to pitanje je ne. No, dijete može shvatiti predstavljaju li ti zvukovi koje čuje nešto umirujuće, stresno, prijateljsko. Nakon kratkog preispitivanja glasa, dijete svrsta zvukove u pozitivne ili negativne i prema tome reagira prihvaćanjem pomoći ili plakanjem.