Stres u roditeljstvu

 

Roditeljstvo se smatra jedim od najvećih postignuća koje čovjek može doseći. No, možemo reći da s velikim postignućem dolazi i velika odgovornost. Roditeljstvo sa sobom nosi brojne lijepe trenutke no često se zaboravljaju prepreke na koje roditelji svakodnevno nailaze.

Roditeljski stres je iskustvo tjeskobe ili nelagode koje proizlazi iz zahtjeva povezanih s ulogom roditelja. Roditeljski stres je često povezan s roditeljstvom, djetetovim ponašanjem i razvojem djeteta. Stres može utjecati na roditelje, djecu odnose roditelja s djecom. Velike količine stresa mogu dovesti do depresije, anksioznosti i svađe među partnerima. Roditeljski stres također je povezan s brojnim nepovoljnim ishodima djece (npr. povećani emocionalni problemi i problemi u ponašanju i socio-emocionalna disfunkcija).

Sam roditeljski stres može se podijeliti ne 3 domene. To su domena roditelja, domena djeteta i situacijska domena. Domena roditelja uključuje aspekte roditeljskog funkcioniranja i komponente osobnosti. To su: depresija, privrženost i osjećaj kompetentnosti. Domena djeteta odnosi se na čimbenike temperamenta i ponašanja djeteta (tj. prilagodljivost, prihvatljivost, zahtjevnost, raspoloženje i hiperaktivnost). A situacijska domena uključuje društvenu podršku/izolaciju, ograničenje uloge i bračni odnos.

Kako si pomoći?

Roditeljstvo je iznimno važna i zahtjeva uloga koja iziskuje mnogo truda, volje i komunikacije kako između partnera tako i između partnera i djece. Kada je roditelj pod stresom potrebna mu je komunikacija, vrijeme, podrška, strpljene te osjećaj da ih drugi razumije i želi im pomoći. U stresnim situacijama nikad ne treba sakrivati osjećaje već ih pokazati i pokušati razumjeti. U nošenju sa stresnim situacijama može pomoći relaksacija, aktiviranje vlastite kreativnosti, izražavanje emocija te vaši, već provjereni, obrasci  nošenja sa stresnim situacijama. U trenutcima nošenja sa stresom važno je imati podršku koju možete pronaći u obiteljskom krugu, krugu prijatelja ili zatražiti profesionalnu socijalnu podršku u vidu savjetovanja. Za kraj, važno je upamtiti da potražiti pomoć nikad nije sramota već vrlina!

Mihaela Gec

Ovaj članak nastao je u sklopu projekta „Otporan roditelj – Otporno dijete“.
Ovaj projekt provodi se uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Ovaj dokument izrađen je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Korisnika i ni pod kojim se uvjetima ne može
smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.

Literatura:

  1.  Boele, M., Fang, Y., van Grieken, A., Luo, J., Raat, H. i Windhorst, D. (2022). Parent, child, and situational factors associated with parenting stress: a systematic review. European Child & Adolescent Psychiatry (2022)
  2. Profaca, B. (2013). Roditeljski stres. Poliklinika za zaštitu djece i mladih. https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/roditeljski-stres/