Ritam spavanja kod djece

Ritam spavanja kod djece

Ritam spavanja kod djece

Spavanje je dio našeg života. Sva živa bića trebaju san jer se na taj način odmaramo i fizički i psihički. Spavanje odraslih osoba regulira unutarnji tjelesni sat koji znanstvenici nazivaju biološkim satom ili cirkadijurnim ritmom. Dijete se ne rađa s cirkadijurnim ritmom odraslog čovjeka, već se njegov biološki sat počinje formirati

u dobi od 6 do 9 tjedana, a ravnomjerni ciklusi spavanja uspostavljaju se nakon 3 do 6 mjeseci. Dijete postepeno dolazi do stupnja kad je tijekom dana uglavnom budno, a tijekom noći uglavnom spava.

Bebe prolaze kroz iste cikluse spavanja kao i odrasli, ali više vremena provode u laganom snu i imaju češće faze kratkotrajnih buđenja. Taj obrazac spavanja je biološki uvjetovan i važan je za rast i razvoj vašeg djeteta.

Novorođenčad (1-2 mjeseca)

Dnevno spavaju u prosjeku 15-16 sati s periodima budnosti od 1 do 3 sata. Kada primijetimo da je beba grintava, plačljiva ili primjerice trlja okice, najbolje ju je odmah, prije nego li nam na rukama zaspe, staviti u krevetić. Djeca koja se naviknu na prisutnost roditelja pri uspavljivanju, češće plaču tijekom noćnih buđenja te traže od roditelja da ih umire i ponovno uspavaju kako bi opet zaspala na isti način na koji su naučila.

Dojenčad (3-11 mjeseci)

U ovoj dobi, dijete spava između 13 i 15 sati. Moguće je da se još uvijek budi zbog gladi 1-2 puta tijekom noći i tada se preporučuje da ga nahranite. Kao i kod novorođenčadi i u ovoj dobi bi bilo dobro djecu staviti u krevet u trenutku kad primijetite da su pospana i umorna, ali su još uvijek budna.

Djeca u dobi od 1-3 godine

Djeci ove dobi potrebno je dnevno 12-14 sati sna što uključuje jedno neprekinuto spavanje tijekom dana. Česta je pojava noćnih strahova i noćnih mora. Loši snovi ih jako uznemiruju jer još uvijek ne razumiju u potpunosti razliku između sna i stvarnosti. U ovom razdoblju djeca često imaju određeni objekt sigurnosti poput dekice ili plišane igračke s kojima spavaju – preporuka je da im dopustite da ih zadrže.

Predškolci (3-5 godina)

Predškolci obično spavaju između 11 i 13 sati dnevno. Nakon pete godine većina ih više ne spava u toku dana. U ovom razdoblju i nadalje zadržite uobičajeno vrijeme i stalno mjesto spavanja. Potaknite neku opuštajuću rutinu koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.). Svakako, u dječjoj sobi nemojte držati televiziju i računalo.

Djeca školske dobi

Djeci školske dobi potrebno je 10 do 11 sati sna. Poteškoće sa spavanjem mogu biti uzrokovane povećanom konzumacijom proizvoda koji sadrže kofein (Coca Cola, kava, čaj), prekomjernim gledanjem televizora ili duljim boravkom za računalom. Bilo kakve poteškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu voditi ka čestim promjenama raspoloženja, poteškoćama u ponašanju kao i na djetetovu sposobnost učenja u školi.

Kako djetetu olakšati spavanje?

Važno je da dijete od najranije dobi pokušate naučiti zdravim navikama spavanja. Ne preporučuje se primjena metode „pusti da se isplače“ jer je bolna, kako za dijete tako i za roditelje i  može dovesti  dijete do zaključka da je ostavljeno (bebe i mala djeca ne mogu shvatiti zašto ignorirate njihov plač i traženje pomoći). Umjesto toga, možete učiniti sljedeće:

  • Uvedite rutinu prije odlaska na počinak kako bi se osjećalo sigurno i zaštićeno. Večernji ritual može se sastojati od kupanja, čaše toplog mlijeka ili čaja, zajedničkog pranja zuba, čitanja prije spavanja te poljupca i zagrljaja.
  • Navike gradite postepeno. Oboružajte se strpljenjem i nemojte očekivati čuda „preko noći“. Jednom kad razvijete navike spavanja s kojima ste zadovoljni i vi i vaše dijete, bit će to velika nagrada za strpljenje. Primjerice, ako je dijete naviknuto da zaspi u vašem krevetu, prvi korak je naučiti dijete da samo zaspi u krevetu, bez vaše prisutnosti uz njegovo uzglavlje. U tome će možda pomoći lagana svjetlost iz hodnika ili obećanje da ćete u više navrata provjeriti je li sve uredu.
Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

Mladim roditeljima i onima koji će u skoroj budućnosti to postati, često se javi pitanje Što mogu sam, a u što sve trebam uključiti i centar za socijalnu skrb? U ovom tekstu ćemo proći ovlasti Centra, objasniti  koja mu je uloga i zašto je dobro uključiti ga u rješavanje raznih situacija u kojima se mladi roditelj može naći.

Socijalni rad općenito promiče društvene promjene i rješavanje problema u međuljudskim odnosima, te osnažuje ljude kako bi se povećala njihova  dobrobit i kvaliteta života.

Socijalni rad se primarno bavi ljudskim potrebama, a njihovo ispunjavanje  je usko vezano uz razinu poštivanja ljudskih prava u nekom društvu. Zagovaranje ljudskih prava je  sastavni dio socijalnog rada. Centar za socijalnu skrb je ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi i temeljem javnih ovlasti  rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite te o drugim pravima u skladu s posebnim zakonom. 

Pitate se sigurno čiju pomoć možete zatražiti u centru za socijalnu skrb?! Stručni tim centra čine socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator i pravnik. Svi ti stručnjaci centra za socijalnu skrb poštuju pravo osobe na izbor i samostalno donošenje odluka, osnažuju osobe u svim aspektima njihovog života, uvažavaju svaku osobu kao dio njezine obitelji, zajednice i društva, identificiraju i razvijaju kvalitete pojedinaca, skupina i zajednica  u cilju njihovog  aktivnog uključivanja  u društvo.

Stručni tim o postupcima ne odlučuje samovoljno, vođen je Zakonom o socijalnoj skrbi i Obiteljskim zakonom koji uređuju organizaciju i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi i obiteljskopravne zaštite.  Važnu ulogu u tome imaju centri za socijalnu skrb kao javne ustanove socijalne skrbi. Valja napomenuti da je centar za socijalnu skrb pravna osoba koja ima pravnu osobnost te ima pravnu i poslovnu sposobnost, na području procesa ima stranačku i parničnu sposobnost.

Što sve radi Centar? Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti, između ostalog, daje podatke o obiteljskim prilikama, mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu; on sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima.  U tom smislu centri za socijalnu skrb, kao javne ustanove socijalne skrbi, imaju posebnu ulogu u statusnim i alimentacijskim parničnim postupcima reguliranim Obiteljskim zakonom.

Centar ima mnogo nadležnosti, no ovdje ćemo nabrojati u čemu sve to Centar sudjeluje, a moglo bi se ticati vas mladih roditelja:

Postupak za ostvarivanje prava

Centar za socijalnu skrb pokreće i u prvom stupnju provodi postupak za ostvarivanje prava na:
•    savjetovanje
•    pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
•    pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući
•    osposobljavanje za samostalan život, skrb izvan vlastite obitelji
•    kao i postupak za ostvarivanje drugih pomoći: pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje troškova ogrjeva
•    dopust do sedme godine djetetova života

Ispitni postupak za ostvarivanje određenog prava

Tijekom ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od navedenih prava u sustavu socijalne skrbi centar za socijalnu skrb:
•    utvrđuje postojanje činjenica i okolnosti koje su od posebnog značaja za ostvarivanje određenog prava
•    utvrđuje mogućnost zakonskog obveznika uzdržavanja da doprinosi uzdržavanju osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje
•    kod ostvarivanja prava na skrb izvan vlastite obitelji (smještaj u dom socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj) odlučuje koji je oblik skrbi najprimjereniji za korisnika u konkretnom slučaju, odlučuje o izboru doma socijalne skrbi za svakog pojedinog korisnika, po izvršenoj obradi udomiteljske obitelji odlučuje o izboru udomiteljske obitelji za smještaj određenog korisnika, prati prilike u kojima živi smještena osoba
•    preispituje postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava na socijalnu skrb, i ako promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava iz socijalne skrbi to zahtijevaju, donosi novo rješenje
•    u svrhu ostvarivanja prava iz nadležnosti drugih tijela korisnicima prava iz socijalne skrbi izdaje uvjerenja i druge potvrde

Brak

U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje
•    podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji
•    podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom
•    provođenje postupka posredovanja prije rastave braka
•    provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka
•    iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka
•    davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka
•    donošenje nove odluke o skrbi za dijete
•    provođenje ovrhe svojih odluka

Odnos roditelja i djece

U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje
•    podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji
•    podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom
•    provođenje postupka posredovanja prije rastave braka
•    provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka
•    iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka
•    davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka
•    donošenje nove odluke o skrbi za dijete
•    provođenje ovrhe svojih odluka

Posvojenje

Na području posvojenja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje mišljenja o podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje
•    uzimanje suglasnosti odnosno pristanka za posvojenje od roditelja, djeteta poslije navršenih 12 godina života i bračnog druga osobe koja namjerava posvojiti
•    provođenje postupka i donošenje rješenja o posvojenju
•    rješavanje u slučajevima traženja uvida u spise posvojenja
•    provođenje postupka i donošenje rješenja o raskidu roditeljskog posvojenja

Skrbništvo

Na području skrbništva ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    zaštita maloljetnika bez roditeljske skrbi te punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o sebi
•    donošenje odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika,
•    popisivanje imovine štićenika i zaštita imovine štićenika
•    utvrđivanje visine naknade štete počinjene štićeniku od strane skrbnika,
•    poduzimanje mjera za naknadu štete štićeniku (administrativnih i sudskih)
•    odlučivanje o stavljanju roditelja u položaj skrbnika u odnosu na upravljanje imovinom djeteta
•    kontroliranje rada skrbnika i njegovih izvješća
•    ispitivanje prigovora na rad skrbnika,
•    poduzimanje mjera radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika
•    odobravanje skrbniku poduzimanja poslova koji prelaze okvire redovitog poslovanja
•    provođenje postupka i donošenje odluke u slučajevima promjene skrbnika
•    provođenje postupka razrješenja skrbnika
•    predavanje imovine skrbniku na upravljanje
•    odlučivanje o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju maloljetnog štićenika
•    donošenje odluke o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti
•    posjećivanje štićenika najmanje dva puta godišnje i kad to zatraži skrbnik ili štićenik

Uzdržavanje

Na području uzdržavanja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    sklapanje izvansudske nagodbe između roditelja o uzdržavanju djeteta te punoljetnog djeteta i roditelja
•    pokretanje i vođenje parnice u ime djeteta za uzdržavanje kad to roditelj ne čini
•    dostavljanje izvješća sudu o socioekonomskim prilikama stranaka u postupcima o uzdržavanju
•    pokretanje i vođenje postupka ovrhe odluka o uzdržavanju kad to roditelj ne čini
•    provjeravanje da li obveznik uzdržavanja redovito plaća za uzdržavanje i poduzimanje potrebne mjere zaštite djeteta
•    rješavanje po zahtjevima za privremeno uzdržavanje
•    vođenje očevidnika odluka o uzdržavanju

Imovinski odnosi

Na području imovinskih odnosa ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje odobrenja skrbniku bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti da u njegovo ime može sklopiti bračni ugovor
•    rješavanje u postupcima odobrenja roditeljima radi otuđenja ili opterećenja imovine maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta

Zaštitne mjere u interesu djece i mladeži

Centar za socijalnu skrb poduzima zaštitne mjere u interesu djece i mladeži:
•    pravovremeno uključivanje u poludnevne boravke
•    smještavanje u udomiteljske obitelji, pravovremeno smještavanje djece u domove, koju roditelji zanemaruju ili ako zlorabe svoje roditeljske dužnosti
•    osiguravanje skrbi izvan vlastite obitelji za djecu s poremećajima u ponašanju i mlađe punoljetnike s poremećajima u ponašanju (specijalne udomiteljske obitelji i domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju)
•    osiguravanje privremene skrbi djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili odrasle osobe

Predpripremni i pripremni postupak

Izvršava zadaće u pretpripremnom i pripremnom postupku (državno odvjetništvo, sud za mladež i prekršajni sud) kao što su:
•    nazočnost postupku u policijskoj postaji za djecu i maloljetnike počinitelje kaznenih dijela, prijestupa i prekršaja za koje se ne može osigurati prisustvo roditelja ili skrbnika
•    izrada izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama za maloljetnike i mlađe punoljetnike na zahtjev državnog odvjetnika za mladež i suda za mladež te prekršajnog suda
•    sudjelovanje u postupku uvjetovanog oportuniteta
•    upućivanje na izvršavanje i izvršavanje uvjetovanih posebnih obveza maloljetniku i mlađem punoljetniku u pretpripremnom postupku od strane državnog odvjetnika za mladež
•    nazočnost tijekom pripremnog postupka na sudu – predstavnik centra upoznaje se tijekom postupka, stavlja prijedloge i upozorava na činjenice i obveze koje su važne za donošenje ispravne odluke
•    izvršavanje nadzora centra za socijalnu skrb izrečenog maloljetniku ili mlađem punoljetniku tijekom pripremnog postupka
•    poduzimanje zaštitnih mjera kada je određen pritvor ili smještaj u odgojnu ustanovu u tijeku pripremnog postupka

Odgojne mjere izrečene maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima

Izvršava ili nadzire izvršavanje pojedinih odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima:
•    upućivanje u centar za odgoj i nadziranje izvršenja
•    nadzor nad izvršavanjem trinaest posebnih obveza i izvršavanje drugih zadaća
•    mjere pojačane brige i nadzora (zasebno izrečene ili uz posebne obveze)
•    upućivanje i nadziranje provođenja pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi
•    upućivanje i praćenje tijeka resocijalizacije, sudjelovanje u resocijalizaciji, rad s roditeljima u svim slučajevima izrečenih zavodskih odgojnih mjera (upućivanje u odgojnu ustanovu, posebnu odgojnu ustanovu i odgojni zavod)
•    sudjelovanje u provođenju sigurnosnih mjera i kazna maloljetničkog zatvora
•    postpenalni prihvat – pružanje pomoći u procesu integracije
Sve pobrojano uključuje rad s maloljetnikom, mlađim punoljetnikom, roditeljima i drugim značajnim osobama iz okruženja te suradnju s drugim ustanovama i udrugama

Obiteljsko-pravna zaštita

Poduzima mjere obiteljsko-pravne zaštite:
•    pravovremeno poduzimanje po službenoj dužnosti najprimjerenijih mjera obiteljsko pravne zaštite u interesu djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju
•    izvršavanje mjera obiteljsko-pravne zaštite i nadziranje izvršavanja, rad s obitelji, djecom i mladeži

Kazneno-pravna zaštita

Pokreće mjere kazneno-pravne zaštite u slučajevima počinjenog kaznenog dijela na štetu djece i maloljetnika (posebno kod zanemarivanja i zlostavljanja):
•    sudjelovanje pri ispitnom postupku u policijskoj postaji, izrađivanje izvješća
•    sudjelovanje u postupku na sudu u ulozi svjedoka
•    poduzimanje mjera za zaštitu i terapiju oštećenog djeteta

I na kraju, zašto se obratiti centru za socijalnu skrb? Pravovremenim uključivanjem centra za socijalnu skrb u rješavanje teškoća i prepreka u kojima se nalazite, zadovoljavate svoje potrebe, poboljšavate kvalitetu svog života i radite ono što je u najboljem interesu za vas i dijete. Ako niste u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, prevladati svoju životnu krizu ili urediti svoje odnose sa članovima obitelji, u Centru ćete dobiti sve potrebne informacije. I zato, ne ustručavajte se informirati o pravima, načinu njihovog ostvarivanja i pružateljima socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi i izvan njega. Pomoć centra za socijalnu skrb je namijenjena svim građanima prilikom čega ćete ostvariti stručnu podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi.

Redovne posjete ginekologu

Redovne posjete ginekologu

Redovne posjete ginekologu

Redovite posjete ginekologu važne su za svaku ženu. Za adolescentice je to tim važnije jer je početkom spolne aktivnosti izloženost rizicima spolno prenosivih bolesti te neplanirane trudnoće velika osobito ako im nedostaje informacija o tim temama. Najidealnije bi bilo da se mladi jave ginekologu prije početka spolne aktivnosti radi razgovora o kontracepciji, spolnim bolestima, menstruacijskom ciklusu… No kako nema idealne situacije u životu, preporučljivo je javiti se ginekologu barem ili najkasnije unutar godine dana od početka spolnih odnosa.

Često postoji strah adolescentica od prvog ginekološkog pregleda, no to za početak i ne mora biti nužno pregled kao takav već savjetovanje o raznim temama i kroz nekoliko dolazaka u ambulantu “razbija” se strah od ginekološkog pregleda. Prvi pregled osim savjetovanja podrazumijeva i pregled u ginekološkim spekulima te uzimanje PAPA brisa. Radi se o brisu koji osim znakova upale pokazuje i eventualnu prisutnost različitih bakterija i virusa, uključujući HPV. Taj bris, odnosno test se radi barem jednom godišnje. Ipak, iskustvo pokazuje kako se osobe javljaju liječniku ponajprije kada imaju neki zdravstveni problem (temperaturu, bolove itd) dok redovne, preventivne preglede često „preskaču“. Iznimno su važni redovni odlasci liječniku radi sprečavanja bolesti (npr. jednom godišnje kontrolni pregled iako u tom trenu nema nikakvih zdravstvenih  problema).

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Za vrijeme trudnoće i nakon poroda, roditelji općenito imaju pravo koristiti vremenske potpore u obliku raznih dopusta za brigu o djetetu, te novčane naknade i potpore. Rodiljnu i roditeljsku potporu mogu koristiti roditelji koji su zaposleni, samozaposleni, nezaposleni te roditelji izvan sustava rada. Valja razlikovati nezaposlene roditelje i roditelje izvan sustava rada. Dok su roditelji izvan sustava rada na redovnom školovanju, nezaposleni roditelji prijavljeni su na Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Maloljetni roditelji, dakako, mogu pripadati u bilo koju od nabrojanih skupina. Ipak, budući da su maloljetni roditelji najčešće na redovnom školovanju (polaznici srednje škole), mogu ostvariti pravo na korištenje rodiljne i roditeljske potpore kao roditelja izvan sustava rada.
Majka izvan sustava rada (npr. maloljetna majka na redovnom školovanju) ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.

Rodiljna briga o djetetu odnosi se na razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života, dok se roditeljska briga odnosi na razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta. Novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice, tj. 2. 328,00 kn mjesečno, a može se ostvariti od dana rođenja djeteta. Da bi majka izvan sustava rada mogla ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, mora na dan rođenja djeteta ispunjavati sljedeće uvjete: (1) da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH, (2) da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina te (3) da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Da bi ostvarila pravo na korištenje rodiljne potpore, moraš predati zahtjev i potrebnu dokumentaciju u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja. Kompletan popis područnih ureda HZZO-a nalazi se u prilogu. Obrazac zahtjeva dobit ćeš u uredu HZZO-a, a uz njega je potrebno priložiti tvoju domovnicu, potvrdu o prebivalištu, zdravstvenu iskaznicu, rodni list djeteta te presliku tekućeg računa.

Ako si starija od 16 godina i imaš poslovnu sposobnost, možeš sama podnijeti zahtjev za korištenje rodiljne potpore. Također, možeš otvoriti vlastiti tekući račun u banci preko kojeg ćeš primati novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige. Kod predaje zahtjeva potrebno je priložiti presliku tog računa.

Ako si mlađa od 16 godina, (ili ako si starija od 16. godina, a nisi dobila rješenje o priznanju poslovne sposobnosti od suda), zahtjev za korištenje rodiljne potpore morat će podnijeti tvoji roditelji. Također, u tom je slučaju potrebno priložiti presliku tekućeg računa roditelja, te će i isplata novčane pomoći ići preko roditelja. Krajnji rok za predaju zahtjeva iznosi 120 dana (4 mjeseca) od dana rođenja djeteta. Ako zahtjev podneseš u roku od 30 dana, tada i novčanu naknadu možeš ostvariti od dana rođenja djeteta. Ukoliko zahtjev podneseš nakon 30 dana, novčanu pomoć možeš ostvariti te od dana predaje zahtjeva. Iz tog razloga, preporučljivo je zahtjev predati što prije, svakako u roku od 30 dana.

U praksi se često događa da maloljetni roditelji ne mogu preuzeti rodni list djeteta. Budući da je rodni list potrebno priložiti uz zahtjev za korištenje rodiljne potpore, može se dogoditi da tijekom čekanja rodnog lista prođe rok od 30, pa čak i 120 dana, slijedom čega možeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne brige i pripadajuću novčanu potporu. U takvom slučaju (ako ne možeš preuzeti rodni list djeteta), savjetujemo ti da Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predaš nepotpun zahtjev, tj. zahtjev s onom dokumentacijom koju imaš (bez rodnog lista). Kasnije, nakon što preuzmeš rodni list djeteta, od HZZO-a možeš tražiti naknadnu nadopunu dokumentacije i rodni list naknadno priložiti uz zahtjev. Na taj način nećeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne potpore zbog isteka vremenskog roka.

Adolescentna trudnoća

Adolescentna trudnoća

Adolescentna trudnoća

Adolescentno razdoblje obuhvaća burno razdoblje od 10. do 19. godine života, u kojemu se dešavaju mnogobrojne fizičke i emocionalne promjene, od djetinjstva do odrasle dobi. Danas adolescente karakterizira ranije spolno i fizičko sazrijevanje, a koje ne prati emocionalno sazrijevanje. Veći je udio spolno aktivnih adolescenata, ranija je dob stupanja u spolne odnose, prisutno je eksperimentiranje, adolescenti imaju osjećaj neranjivosti, ne koriste se sigurne metoda zaštite od trudnoće, a što sve može dovesti do posljedica kao što je infekcija spolno prenosivim bolestima ili adolescentna trudnoća.

Trudnoće u adolescentno doba najčešće nisu planirane i željene, već se događaju slučajno, neplanirano. Znamo da adolescencija nije idealno vrijeme za rađanje jer se mladi organizam još razvija i sazrijeva, tako da adolescentne trudnoće nose određene zdravstvene rizike i za majku i za dijete. Kada se potvrdi trudnoća u adolescentice postoje dva moguća izbora za mladu djevojku. Jedno je prekid trudnoće koji je reguliran zakonom ili djevojka zadržava trudnoću koja završava rođenjem djeteta. U svakom slučaju, sama spoznaja i potvrda trudnoće najčešće je neočekivana i za adolescenticu, ali i za obitelj i partnera. Nesnalaženje u takvoj novoj situaciji  ponekad  zahtijeva  pomoć i savjete radi donošenja određenih odluka koje su vezane za trudnoću.
Ako si zadržala trudnoću, moraš brinuti o svojem i djetetovu zdravlju, jer to ne može nitko drugi osim tebe. Prikrivanjem ugrožavaš oboje, i sebe i dijete, a na koncu ćeš se svejedno morati suočiti s time da će tvoja okolina doznati sve. Stoga hrabro preuzmi odgovornost i poduzmi sve kako bi spriječila moguće komplikacije:

1. Tijekom trudnoće redovito idi na ginekološke preglede (jedanput mjesečno, a zadnji mjesec trudnoće svaki tjedan)
2. Trudnoću redovito kontroliraj na pregledu ultrazvukom (najmanje tri u vrijeme trudnoće, a po potrebi i više
3. Redovito odlazi na laboratorijske pretrage koje ti je odredio ginekolog
4. Uključi se u savjetovalište i tečajeve za trudnice