Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

Kada i zašto otići u centar za socijalnu skrb?

Mladim roditeljima i onima koji će u skoroj budućnosti to postati, često se javi pitanje Što mogu sam, a u što sve trebam uključiti i centar za socijalnu skrb? U ovom tekstu ćemo proći ovlasti Centra, objasniti  koja mu je uloga i zašto je dobro uključiti ga u rješavanje raznih situacija u kojima se mladi roditelj može naći.

Socijalni rad općenito promiče društvene promjene i rješavanje problema u međuljudskim odnosima, te osnažuje ljude kako bi se povećala njihova  dobrobit i kvaliteta života.

Socijalni rad se primarno bavi ljudskim potrebama, a njihovo ispunjavanje  je usko vezano uz razinu poštivanja ljudskih prava u nekom društvu. Zagovaranje ljudskih prava je  sastavni dio socijalnog rada. Centar za socijalnu skrb je ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi i temeljem javnih ovlasti  rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite te o drugim pravima u skladu s posebnim zakonom. 

Pitate se sigurno čiju pomoć možete zatražiti u centru za socijalnu skrb?! Stručni tim centra čine socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator i pravnik. Svi ti stručnjaci centra za socijalnu skrb poštuju pravo osobe na izbor i samostalno donošenje odluka, osnažuju osobe u svim aspektima njihovog života, uvažavaju svaku osobu kao dio njezine obitelji, zajednice i društva, identificiraju i razvijaju kvalitete pojedinaca, skupina i zajednica  u cilju njihovog  aktivnog uključivanja  u društvo.

Stručni tim o postupcima ne odlučuje samovoljno, vođen je Zakonom o socijalnoj skrbi i Obiteljskim zakonom koji uređuju organizaciju i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi i obiteljskopravne zaštite.  Važnu ulogu u tome imaju centri za socijalnu skrb kao javne ustanove socijalne skrbi. Valja napomenuti da je centar za socijalnu skrb pravna osoba koja ima pravnu osobnost te ima pravnu i poslovnu sposobnost, na području procesa ima stranačku i parničnu sposobnost.

Što sve radi Centar? Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti, između ostalog, daje podatke o obiteljskim prilikama, mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu; on sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima.  U tom smislu centri za socijalnu skrb, kao javne ustanove socijalne skrbi, imaju posebnu ulogu u statusnim i alimentacijskim parničnim postupcima reguliranim Obiteljskim zakonom.

Centar ima mnogo nadležnosti, no ovdje ćemo nabrojati u čemu sve to Centar sudjeluje, a moglo bi se ticati vas mladih roditelja:

Postupak za ostvarivanje prava

Centar za socijalnu skrb pokreće i u prvom stupnju provodi postupak za ostvarivanje prava na:
•    savjetovanje
•    pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
•    pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući
•    osposobljavanje za samostalan život, skrb izvan vlastite obitelji
•    kao i postupak za ostvarivanje drugih pomoći: pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje troškova ogrjeva
•    dopust do sedme godine djetetova života

Ispitni postupak za ostvarivanje određenog prava

Tijekom ispitnog postupka za ostvarivanje nekog od navedenih prava u sustavu socijalne skrbi centar za socijalnu skrb:
•    utvrđuje postojanje činjenica i okolnosti koje su od posebnog značaja za ostvarivanje određenog prava
•    utvrđuje mogućnost zakonskog obveznika uzdržavanja da doprinosi uzdržavanju osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje
•    kod ostvarivanja prava na skrb izvan vlastite obitelji (smještaj u dom socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj) odlučuje koji je oblik skrbi najprimjereniji za korisnika u konkretnom slučaju, odlučuje o izboru doma socijalne skrbi za svakog pojedinog korisnika, po izvršenoj obradi udomiteljske obitelji odlučuje o izboru udomiteljske obitelji za smještaj određenog korisnika, prati prilike u kojima živi smještena osoba
•    preispituje postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava na socijalnu skrb, i ako promijenjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava iz socijalne skrbi to zahtijevaju, donosi novo rješenje
•    u svrhu ostvarivanja prava iz nadležnosti drugih tijela korisnicima prava iz socijalne skrbi izdaje uvjerenja i druge potvrde

Brak

U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje
•    podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji
•    podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom
•    provođenje postupka posredovanja prije rastave braka
•    provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka
•    iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka
•    davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka
•    donošenje nove odluke o skrbi za dijete
•    provođenje ovrhe svojih odluka

Odnos roditelja i djece

U području braka ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka maloljetnoj osobi
•    davanje mišljenja sudu u slučajevima odlučivanja o dopuštenju sklapanja braka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti ili nesposobnoj za rasuđivanje
•    podnošenje tužbe sudu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji
•    podnošenje tužbe sudu za poništenje braka u slučajevima utvrđenim Obiteljskim zakonom
•    provođenje postupka posredovanja prije rastave braka
•    provođenje postupka i donošenje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom postupka posredovanja ili tijekom trajanja parnice za rastavu braka
•    iniciranje i nadziranje dogovora roditelja o skrbi za dijete (uzdržavanje, ostali sadržaji roditeljske skrbi) tijekom posredovanja odnosno do pravomoćnosti odluke o rastavi braka
•    davanje mišljenja sudu glede donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi te susretima i druženju s drugim roditeljem u parnici za rastavu braka
•    donošenje nove odluke o skrbi za dijete
•    provođenje ovrhe svojih odluka

Posvojenje

Na području posvojenja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje mišljenja o podobnosti potencijalnih posvojitelja za posvojenje
•    uzimanje suglasnosti odnosno pristanka za posvojenje od roditelja, djeteta poslije navršenih 12 godina života i bračnog druga osobe koja namjerava posvojiti
•    provođenje postupka i donošenje rješenja o posvojenju
•    rješavanje u slučajevima traženja uvida u spise posvojenja
•    provođenje postupka i donošenje rješenja o raskidu roditeljskog posvojenja

Skrbništvo

Na području skrbništva ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    zaštita maloljetnika bez roditeljske skrbi te punoljetnih osoba koje nisu sposobne same brinuti o sebi
•    donošenje odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnika,
•    popisivanje imovine štićenika i zaštita imovine štićenika
•    utvrđivanje visine naknade štete počinjene štićeniku od strane skrbnika,
•    poduzimanje mjera za naknadu štete štićeniku (administrativnih i sudskih)
•    odlučivanje o stavljanju roditelja u položaj skrbnika u odnosu na upravljanje imovinom djeteta
•    kontroliranje rada skrbnika i njegovih izvješća
•    ispitivanje prigovora na rad skrbnika,
•    poduzimanje mjera radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika
•    odobravanje skrbniku poduzimanja poslova koji prelaze okvire redovitog poslovanja
•    provođenje postupka i donošenje odluke u slučajevima promjene skrbnika
•    provođenje postupka razrješenja skrbnika
•    predavanje imovine skrbniku na upravljanje
•    odlučivanje o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju maloljetnog štićenika
•    donošenje odluke o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti
•    posjećivanje štićenika najmanje dva puta godišnje i kad to zatraži skrbnik ili štićenik

Uzdržavanje

Na području uzdržavanja ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    sklapanje izvansudske nagodbe između roditelja o uzdržavanju djeteta te punoljetnog djeteta i roditelja
•    pokretanje i vođenje parnice u ime djeteta za uzdržavanje kad to roditelj ne čini
•    dostavljanje izvješća sudu o socioekonomskim prilikama stranaka u postupcima o uzdržavanju
•    pokretanje i vođenje postupka ovrhe odluka o uzdržavanju kad to roditelj ne čini
•    provjeravanje da li obveznik uzdržavanja redovito plaća za uzdržavanje i poduzimanje potrebne mjere zaštite djeteta
•    rješavanje po zahtjevima za privremeno uzdržavanje
•    vođenje očevidnika odluka o uzdržavanju

Imovinski odnosi

Na području imovinskih odnosa ovlaštenja centra za socijalnu skrb su:
•    davanje odobrenja skrbniku bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti da u njegovo ime može sklopiti bračni ugovor
•    rješavanje u postupcima odobrenja roditeljima radi otuđenja ili opterećenja imovine maloljetnog djeteta radi njegova uzdržavanja, liječenja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta

Zaštitne mjere u interesu djece i mladeži

Centar za socijalnu skrb poduzima zaštitne mjere u interesu djece i mladeži:
•    pravovremeno uključivanje u poludnevne boravke
•    smještavanje u udomiteljske obitelji, pravovremeno smještavanje djece u domove, koju roditelji zanemaruju ili ako zlorabe svoje roditeljske dužnosti
•    osiguravanje skrbi izvan vlastite obitelji za djecu s poremećajima u ponašanju i mlađe punoljetnike s poremećajima u ponašanju (specijalne udomiteljske obitelji i domovi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju)
•    osiguravanje privremene skrbi djetetu koje se zatekne u skitnji bez nadzora roditelja ili odrasle osobe

Predpripremni i pripremni postupak

Izvršava zadaće u pretpripremnom i pripremnom postupku (državno odvjetništvo, sud za mladež i prekršajni sud) kao što su:
•    nazočnost postupku u policijskoj postaji za djecu i maloljetnike počinitelje kaznenih dijela, prijestupa i prekršaja za koje se ne može osigurati prisustvo roditelja ili skrbnika
•    izrada izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama za maloljetnike i mlađe punoljetnike na zahtjev državnog odvjetnika za mladež i suda za mladež te prekršajnog suda
•    sudjelovanje u postupku uvjetovanog oportuniteta
•    upućivanje na izvršavanje i izvršavanje uvjetovanih posebnih obveza maloljetniku i mlađem punoljetniku u pretpripremnom postupku od strane državnog odvjetnika za mladež
•    nazočnost tijekom pripremnog postupka na sudu – predstavnik centra upoznaje se tijekom postupka, stavlja prijedloge i upozorava na činjenice i obveze koje su važne za donošenje ispravne odluke
•    izvršavanje nadzora centra za socijalnu skrb izrečenog maloljetniku ili mlađem punoljetniku tijekom pripremnog postupka
•    poduzimanje zaštitnih mjera kada je određen pritvor ili smještaj u odgojnu ustanovu u tijeku pripremnog postupka

Odgojne mjere izrečene maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima

Izvršava ili nadzire izvršavanje pojedinih odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima ili mlađim punoljetnicima:
•    upućivanje u centar za odgoj i nadziranje izvršenja
•    nadzor nad izvršavanjem trinaest posebnih obveza i izvršavanje drugih zadaća
•    mjere pojačane brige i nadzora (zasebno izrečene ili uz posebne obveze)
•    upućivanje i nadziranje provođenja pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi
•    upućivanje i praćenje tijeka resocijalizacije, sudjelovanje u resocijalizaciji, rad s roditeljima u svim slučajevima izrečenih zavodskih odgojnih mjera (upućivanje u odgojnu ustanovu, posebnu odgojnu ustanovu i odgojni zavod)
•    sudjelovanje u provođenju sigurnosnih mjera i kazna maloljetničkog zatvora
•    postpenalni prihvat – pružanje pomoći u procesu integracije
Sve pobrojano uključuje rad s maloljetnikom, mlađim punoljetnikom, roditeljima i drugim značajnim osobama iz okruženja te suradnju s drugim ustanovama i udrugama

Obiteljsko-pravna zaštita

Poduzima mjere obiteljsko-pravne zaštite:
•    pravovremeno poduzimanje po službenoj dužnosti najprimjerenijih mjera obiteljsko pravne zaštite u interesu djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju
•    izvršavanje mjera obiteljsko-pravne zaštite i nadziranje izvršavanja, rad s obitelji, djecom i mladeži

Kazneno-pravna zaštita

Pokreće mjere kazneno-pravne zaštite u slučajevima počinjenog kaznenog dijela na štetu djece i maloljetnika (posebno kod zanemarivanja i zlostavljanja):
•    sudjelovanje pri ispitnom postupku u policijskoj postaji, izrađivanje izvješća
•    sudjelovanje u postupku na sudu u ulozi svjedoka
•    poduzimanje mjera za zaštitu i terapiju oštećenog djeteta

I na kraju, zašto se obratiti centru za socijalnu skrb? Pravovremenim uključivanjem centra za socijalnu skrb u rješavanje teškoća i prepreka u kojima se nalazite, zadovoljavate svoje potrebe, poboljšavate kvalitetu svog života i radite ono što je u najboljem interesu za vas i dijete. Ako niste u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, prevladati svoju životnu krizu ili urediti svoje odnose sa članovima obitelji, u Centru ćete dobiti sve potrebne informacije. I zato, ne ustručavajte se informirati o pravima, načinu njihovog ostvarivanja i pružateljima socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi i izvan njega. Pomoć centra za socijalnu skrb je namijenjena svim građanima prilikom čega ćete ostvariti stručnu podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi.

Redovne posjete ginekologu

Redovne posjete ginekologu

Redovne posjete ginekologu

Redovite posjete ginekologu važne su za svaku ženu. Za adolescentice je to tim važnije jer je početkom spolne aktivnosti izloženost rizicima spolno prenosivih bolesti te neplanirane trudnoće velika osobito ako im nedostaje informacija o tim temama. Najidealnije bi bilo da se mladi jave ginekologu prije početka spolne aktivnosti radi razgovora o kontracepciji, spolnim bolestima, menstruacijskom ciklusu… No kako nema idealne situacije u životu, preporučljivo je javiti se ginekologu barem ili najkasnije unutar godine dana od početka spolnih odnosa.

Često postoji strah adolescentica od prvog ginekološkog pregleda, no to za početak i ne mora biti nužno pregled kao takav već savjetovanje o raznim temama i kroz nekoliko dolazaka u ambulantu “razbija” se strah od ginekološkog pregleda. Prvi pregled osim savjetovanja podrazumijeva i pregled u ginekološkim spekulima te uzimanje PAPA brisa. Radi se o brisu koji osim znakova upale pokazuje i eventualnu prisutnost različitih bakterija i virusa, uključujući HPV. Taj bris, odnosno test se radi barem jednom godišnje. Ipak, iskustvo pokazuje kako se osobe javljaju liječniku ponajprije kada imaju neki zdravstveni problem (temperaturu, bolove itd) dok redovne, preventivne preglede često „preskaču“. Iznimno su važni redovni odlasci liječniku radi sprečavanja bolesti (npr. jednom godišnje kontrolni pregled iako u tom trenu nema nikakvih zdravstvenih  problema).

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Rodiljna naknada za maloljetne majke

Za vrijeme trudnoće i nakon poroda, roditelji općenito imaju pravo koristiti vremenske potpore u obliku raznih dopusta za brigu o djetetu, te novčane naknade i potpore. Rodiljnu i roditeljsku potporu mogu koristiti roditelji koji su zaposleni, samozaposleni, nezaposleni te roditelji izvan sustava rada. Valja razlikovati nezaposlene roditelje i roditelje izvan sustava rada. Dok su roditelji izvan sustava rada na redovnom školovanju, nezaposleni roditelji prijavljeni su na Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.

Maloljetni roditelji, dakako, mogu pripadati u bilo koju od nabrojanih skupina. Ipak, budući da su maloljetni roditelji najčešće na redovnom školovanju (polaznici srednje škole), mogu ostvariti pravo na korištenje rodiljne i roditeljske potpore kao roditelja izvan sustava rada.
Majka izvan sustava rada (npr. maloljetna majka na redovnom školovanju) ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.

Rodiljna briga o djetetu odnosi se na razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života, dok se roditeljska briga odnosi na razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta. Novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice, tj. 2. 328,00 kn mjesečno, a može se ostvariti od dana rođenja djeteta. Da bi majka izvan sustava rada mogla ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, mora na dan rođenja djeteta ispunjavati sljedeće uvjete: (1) da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH, (2) da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina te (3) da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Da bi ostvarila pravo na korištenje rodiljne potpore, moraš predati zahtjev i potrebnu dokumentaciju u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja. Kompletan popis područnih ureda HZZO-a nalazi se u prilogu. Obrazac zahtjeva dobit ćeš u uredu HZZO-a, a uz njega je potrebno priložiti tvoju domovnicu, potvrdu o prebivalištu, zdravstvenu iskaznicu, rodni list djeteta te presliku tekućeg računa.

Ako si starija od 16 godina i imaš poslovnu sposobnost, možeš sama podnijeti zahtjev za korištenje rodiljne potpore. Također, možeš otvoriti vlastiti tekući račun u banci preko kojeg ćeš primati novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige. Kod predaje zahtjeva potrebno je priložiti presliku tog računa.

Ako si mlađa od 16 godina, (ili ako si starija od 16. godina, a nisi dobila rješenje o priznanju poslovne sposobnosti od suda), zahtjev za korištenje rodiljne potpore morat će podnijeti tvoji roditelji. Također, u tom je slučaju potrebno priložiti presliku tekućeg računa roditelja, te će i isplata novčane pomoći ići preko roditelja. Krajnji rok za predaju zahtjeva iznosi 120 dana (4 mjeseca) od dana rođenja djeteta. Ako zahtjev podneseš u roku od 30 dana, tada i novčanu naknadu možeš ostvariti od dana rođenja djeteta. Ukoliko zahtjev podneseš nakon 30 dana, novčanu pomoć možeš ostvariti te od dana predaje zahtjeva. Iz tog razloga, preporučljivo je zahtjev predati što prije, svakako u roku od 30 dana.

U praksi se često događa da maloljetni roditelji ne mogu preuzeti rodni list djeteta. Budući da je rodni list potrebno priložiti uz zahtjev za korištenje rodiljne potpore, može se dogoditi da tijekom čekanja rodnog lista prođe rok od 30, pa čak i 120 dana, slijedom čega možeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne brige i pripadajuću novčanu potporu. U takvom slučaju (ako ne možeš preuzeti rodni list djeteta), savjetujemo ti da Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predaš nepotpun zahtjev, tj. zahtjev s onom dokumentacijom koju imaš (bez rodnog lista). Kasnije, nakon što preuzmeš rodni list djeteta, od HZZO-a možeš tražiti naknadnu nadopunu dokumentacije i rodni list naknadno priložiti uz zahtjev. Na taj način nećeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne potpore zbog isteka vremenskog roka.

Adolescentna trudnoća

Adolescentna trudnoća

Adolescentna trudnoća

Adolescentno razdoblje obuhvaća burno razdoblje od 10. do 19. godine života, u kojemu se dešavaju mnogobrojne fizičke i emocionalne promjene, od djetinjstva do odrasle dobi. Danas adolescente karakterizira ranije spolno i fizičko sazrijevanje, a koje ne prati emocionalno sazrijevanje. Veći je udio spolno aktivnih adolescenata, ranija je dob stupanja u spolne odnose, prisutno je eksperimentiranje, adolescenti imaju osjećaj neranjivosti, ne koriste se sigurne metoda zaštite od trudnoće, a što sve može dovesti do posljedica kao što je infekcija spolno prenosivim bolestima ili adolescentna trudnoća.

Trudnoće u adolescentno doba najčešće nisu planirane i željene, već se događaju slučajno, neplanirano. Znamo da adolescencija nije idealno vrijeme za rađanje jer se mladi organizam još razvija i sazrijeva, tako da adolescentne trudnoće nose određene zdravstvene rizike i za majku i za dijete. Kada se potvrdi trudnoća u adolescentice postoje dva moguća izbora za mladu djevojku. Jedno je prekid trudnoće koji je reguliran zakonom ili djevojka zadržava trudnoću koja završava rođenjem djeteta. U svakom slučaju, sama spoznaja i potvrda trudnoće najčešće je neočekivana i za adolescenticu, ali i za obitelj i partnera. Nesnalaženje u takvoj novoj situaciji  ponekad  zahtijeva  pomoć i savjete radi donošenja određenih odluka koje su vezane za trudnoću.
Ako si zadržala trudnoću, moraš brinuti o svojem i djetetovu zdravlju, jer to ne može nitko drugi osim tebe. Prikrivanjem ugrožavaš oboje, i sebe i dijete, a na koncu ćeš se svejedno morati suočiti s time da će tvoja okolina doznati sve. Stoga hrabro preuzmi odgovornost i poduzmi sve kako bi spriječila moguće komplikacije:

1. Tijekom trudnoće redovito idi na ginekološke preglede (jedanput mjesečno, a zadnji mjesec trudnoće svaki tjedan)
2. Trudnoću redovito kontroliraj na pregledu ultrazvukom (najmanje tri u vrijeme trudnoće, a po potrebi i više
3. Redovito odlazi na laboratorijske pretrage koje ti je odredio ginekolog
4. Uključi se u savjetovalište i tečajeve za trudnice

Test je pozitivan… što sad?

Test je pozitivan… što sad?

Test je pozitivan… što sad?

U ruci držiš test za trudnoću, koji si kupila potajice, da nitko ne sazna, ili si zamolila prijateljicu da ti ga kupi. Sama si kod kuće u svojoj kupaonici, ili možda u prijateljičinoj, u školskom wc-u, ili u stanu svoga dečka. Shvaćaš da je test pozitivan. Dobrodošla među jednu od stotine tinejdžerica koje zatrudne svake godine. Stani, smiri se i duboko diši! Znaš da imaš više mogućnosti. Možeš odlučiti nastaviti trudnoću i zadržati svoje dijete, ili ga pak dati na posvojenje, a možeš i prekinuti trudnoću. Nitko ti ne može reći koji ti je izbor najbolji. Možda ćeš odmah znati što želiš i što je najbolje za tebe, ili će ti, ipak, trebati vremena da odlučiš što zapravo hoćeš. 

Ako razmišljaš o tome da zadržiš dijete, postoji nekoliko stvari o kojima moraš već sada početi razmišljati. To su:
Gdje ćeš živjeti?
Hoće li ti roditelji pružiti podršku?
Kako ćeš se uzdržavati?
Hoćeš li nastaviti školu ili ćeš polagati razredni ispit?
Hoće li ti tvoj dečko, djetetov otac, pomoći u tome? Ako ne, je li to odnos ili veza u kojoj želiš da raste tvoje dijete?
Imaš li oko sebe dovoljno osoba koje će te podržati?

U idućih devet mjeseci, a osobito kad se dijete rodi, podrška će ti biti itekako potrebna. Imaš li je u svojoj obitelji, oko sebe, ili ćeš je morati potražiti drugdje: kod obiteljskog liječnika, školskog psihologa, pedagoga, ginekologa, socijalnog radnika? Bez obzira na to kakvu odluku donijela, bit će ti potrebna podrška, razumijevanje i ljubav. Nije laka zadaća biti odgovorna za dijete s kojim si povezana i koje ćeš voljeti do kraja života. U početku djeca traže više nego što daju, ali na kraju – to je najljepše što ćeš ikada doživjeti. Kad god ćeš trebati ljubav i razumijevanje, naći ćeš ih u njima. Nadam se da su te takva pitanja usmjerila na razmišljanje i pomogla ti u donošenju pravilne odluke.

Kako ću znati da sam trudna?

Trudnoću karakterizira izostanak menstruacije, jutarnja mučnina, glavobolja, umor, napuhnutost, povećana osjetljivost na mirise i hranu, učestalo mokrenje i oskudno krvarenje… To su znakovi trudnoće, ali se oni mogu javiti i zbog raznih bolesti. Misliš li da si trudna, trebala bi svakako posjetiti ginekologa.

Test za trudnoću

Testovi najpouzdanije dokazuju trudnoću, a osjetljiviji testovi mogu je potvrditi već nakon nekoliko dana od izostanka menstruacije. Možeš se testirati sama ili u ginekološkoj ambulanti. Siguran odgovor dat će ti ginekolog!

Odlazak ginekologu

Nakon ginekološkog pregleda, ginekolog će, ako je potrebno, obaviti i ostale preglede i pretrage koji bi potvrdili, ili isključili trudnoću. On će ti pružiti odgovore na mnoga pitanja što te muče, i odrediti približan datum porođaja tvojega djeteta.

Saznala sam da sam trudna

Svaka osoba je različita i jedinstvena. Zbog toga je važno sljedeće: kada zatrudniš i pokušavaš donijeti odluku o tome što tada valja učiniti – ponajprije preispitaj samu sebe, pokušaj čuti svoj unutrašnji glas, koji ti govori tvoje vlastite želje, potrebe, očekivanja, nadanja. Pritom ne isključuj svoga momka – čak i u slučaju da se bojiš njegova odbijanja! Suoči ga s vašim, sada zajedničkim problemom, jer će ti to pomoći da ga bolje i upoznaš.

Od kuda početi?

Kada kao maloljetnica zatrudniš, puna si straha, očaja, panike. Dobro bi ti došao razgovor ili iskreno i pošteno savjetovanje s nekim o mogućim rješenjima situacije i odlukama koje bi bile najbolje za tebe. Takav povjerljiv razgovor najčešće izostane i  otežava ti razborito razmišljanje.

Jesam li dovoljno jaka? Kome se mogu obratiti?

Ma kako ti se situacija činila teškom i bezizlaznom, imaj na umu da nisi prva i jedina kojoj se to dogodilo. Mnogi ljudi oko tebe, a da to i ne znaš, imaju iskustva i stručna znanja o tome kako ti mogu pomoći. Stoga prije donošenja bilo kakve odluke o trudnoći, promisli i izaberi neku povjerljivu osobu s kojom ćeš porazgovarati otvoreno i iskreno. Najbolje je ako su to tvoji roditelji, no često se tu najviše dvoumimo i bojimo se reakcije. To može biti i tvoja obiteljska liječnica, ginekolog iz doma zdravlja, tvoj školski psiholog, pedagog ili socijalni radnik u Centru za socijalnu skrb. Razgovor s njima pomoći će ti i olakšati donošenje odluke o tome da pravilnije razmisliš o mnogim valjanim rješenjima u okolnosti u kojoj si se našla.

Postat ćemo maloljetni roditelji – što zakon kaže o tome?

Postat ćemo maloljetni roditelji – što zakon kaže o tome?

Postat ćemo maloljetni roditelji – što zakon kaže o tome?

Većina zakona i pravnih propisa koji se odnose na roditeljstvo podrazumijeva da su roditelji punoljetne osobe, a djecom se smatraju sve osobe mlađe od 18 godina. Situacije u kojoj maloljetne osobe postaju roditeljima, često su složene i nedovoljno regulirane, pa se snalaženje u moru zakona, propisa i pravila čini kao šetnja kroz labirint. Iz tog razloga donosimo kratak pregled najvažnijih pravnih pojmova kako bi se budućim maloljetnim roditeljima olakšalo snalaženje i odgovorno preuzimanje roditeljske uloge.

Što je to roditeljska skrb?

Pravno gledano, roditeljstvo i roditeljska skrb nisu izjednačeni jer netko može biti pravi biološki roditelj svom djetetu, a ipak biti lišen roditeljske skrbi. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa. Roditeljska skrb je pravni institut koji djeci omogućuje ostvarivanje njihovih prava pred zakonom, a roditeljima daje zakonsko pravo da skrbe o svojem djetetu i zastupaju njegove interese. Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi, ali se roditeljska skrb može ograničiti ili oduzeti roditelju koji svojim ponašanjem drastično ugrožava dobrobit djeteta. Roditeljska skrb pripada sa svim navedenim obilježjima jednako i majci i ocu ravnopravno, zajednički i sporazumno, bez obzira na to žive li roditelji zajedno ili odvojeno. Svaki punoljetni roditelj automatski stječe to pravo, a to mu se pravo može oduzeti ako ne izvršava roditeljske dužnosti ili ako se njemu oduzme poslovna sposobnost.
Maloljetni roditelji ne stječu to pravo automatski po rođenju djeteta jer nemaju poslovnu sposobnost.

Prava i dužnosti djeteta i roditelja

Obiteljski zakon jasno određuje koja su to prava i dužnosti djece i roditelja te se temeljem izvršavanja tih dužnosti odlučuje o raznim pitanjima vezanima uz zajednički život roditelja i djece.

Unutar roditeljske skrbi roditelji imaju odgovornosti i dužnosti:

– čuvati i njegovati dijete te skrbiti o njegovim potrebama

– štititi ga od ponižavajućih postupaka drugih osoba

– nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama

– brinuti o njegovu zdravlju

– brinuti o redovnom obveznom školovanju i daljem obrazovanju te poticati umjetničke, tehničke, sportske i ostale interese djeteta

– uzdržavati dijete

 

S aspekta roditeljske skrbi važno je znati da djeca imaju pravo na:

– skrb za zdravlje i život

– sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, umnim i osjećajnim potrebama

– život sa svojim roditeljima, a ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima

– izbor obrazovanja i zanimanja u skladu sa svojim sposobnostima i interesima

– zaštitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja

Što je poslovna sposobnost?

Poslovna sposobnost je sposobnost samostalno odlučivati, odnosno davati pravno relevantne izjave volje s kojima osoba sudjeluje u pravnom prometu. Time stječemo pravo da samostalno pokrećemo postupke koji se odnose na nas same, npr. upis na fakultet, odabir mjesta boravka, donošenje odluke o tome gdje ćemo raditi, sklapanje ugovora o radu, sklapanje ugovora o najmu i slično. Poslovna sposobnost se u pravilu stječe s navršenih osamnaest godina, zbog toga što se pretpostavlja da se maloljetnici nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima zbog nezrelosti. Stoga se poslovna sposobnost stječe s osamnaest godina, kad se smatra da nastupa opća zrelost za donošenje samostalnih odluka o vlastitom životu, a time i za preuzimanje odgovornosti koju sa sobom nosi pravo na roditeljsku skrb. Zato prethodno moraš steći poslovnu sposobnost da bi mogla steći pravo na roditeljsku skrb nad svojim djetetom.

Mogu li steći poslovnu sposobnost i prije navršenih osamnaest godina ako sam pokazala da sam odgovorna i zrela osoba sposobna brinuti o sebi i svom djetetu?

Da, možeš. Postoji točno određeni postupak za stjecanje poslovne sposobnosti u tom slučaju. No, važno je znati da poslovnu sposobnost nikako ne možeš steći prije navršenih 16 godina – to je donja dobna granica koju zahtijeva sud. Sud će saslušati i tvoje roditelje te pribaviti mišljenje Centra za socijalnu skrb kako bi procijenio tvoju opću zrelost. Ako sud utvrdi da si zrela i sposobna brinuti o sebi, tada će donijeti rješenje o priznavanju poslovne sposobnosti.

Kad ti sud dodjeli poslovnu sposobnost, ti prestaješ imati status djeteta i preuzimaš sva prava, ali i obaveze odrasle, punoljetne osobe. Od tebe će se očekivati da si sposobna/an za samostalan život, da možeš brinuti o sebi, uzdržavati sebe te izvršavati sve ostale odgovornosti, dužnosti i obveze iz roditeljske skrbi.

Tko će onda skrbiti o mojem djetetu dok ja ne steknem poslovnu sposobnost?

O tebi također treba netko skrbiti, jer si i ti još uvijek dijete dok ne stekneš poslovnu sposobnost, pa je moguće skrbništvo nad djetetom prepustiti i tvojem skrbniku ili zakonskom zastupniku (roditeljima, rodbini, skrbniku kojeg ti je dodijelio centar, ocu djeteta ako je punoljetan i upisan u rodni list djeteta). Skrbnika tvom djetetu Centar za socijalnu skrb trebao bi imenovati u dogovoru s tobom i tvojom obitelji. Važno je da je to osoba koja će zajedno s tobom raditi na tome da se tvom djetetu osiguraju najbolji mogući uvjeti za život i rast, te pravo na život sa svojim roditeljima, tj. s tobom i ocem djeteta.

Što to znači za mene i moje dijete ako je netko drugi dobio skrbništvo nad mojim djetetom?

To znači da će ta osoba zastupati tvoje dijete i donositi odluke koje se tiču upisa u maticu rođenih, prijave na zdravstveno osiguranje i općenito obavljanja administrativnih i pravnih poslova s centrom za socijalnu skrb i drugim institucijama. Skrbnik je dužan brinuti o najboljem interesu djeteta te je uobičajeno da svi skrbnici potiču zajednički život majke i djeteta. Samo u iznimnim slučajevima, kad je za dijete ugrožavajuće biti s majkom zbog neke bolesti ili ako majka svojim ponašanjem ugrožava dijete, skrbnik može utjecati na razdvajanje majke i djeteta prijavom centru za socijalnu skrb.

Tko, kako i zašto mi može uskratiti pravo da živim sa svojim djetetom i sudjelujem u njegovom životu?

To pravo može se uskratiti roditeljima kojima se izriču mjere obiteljsko-pravne zaštite (Upozorenje roditeljima na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta, Nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, Oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom i da ga odgaja, Upućivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi te Lišenje prava na roditeljsku skrb).Lišenje roditeljske skrbi predstavlja krajnju mjeru koja se može izreći roditelju koji svojim neodgovornim ponašanjem drastično ugrožava dobrobit djeteta. U srži je te mjere isključenje roditelja od svih sadržaja skrbi o djetetu (osim uzdržavanja), kako bi se dijete pravno zaštitilo od lošeg roditelja. Ako dođe do lišenja roditeljske skrbi kod oba roditelja, dijete se stavlja pod skrbništvo radi pravnog zbrinjavanja djeteta. No valja znati da je u slučaju maloljetnog roditeljstva dužnost i obveza svih institucija i osoba odgovornih za skrb nad maloljetnim roditeljima i njihovim djetetom prvenstveno štititi prava djeteta na život s vlastitim roditeljima i u okviru obitelji. Što to znači? To znači da socijalni radnici, tvoji roditelji i svi uključeni u brigu o tebi moraju informirati i tebe i oca djeteta o svim postupcima koje čine i prvenstveno moraju raditi na tome da ti osiguraju uvjete i mogućnosti za zajednički život s djetetom. Svaki socijalni radnik koji ti ne odgovara na pitanja i jasno ne objašnjava koje i kakve postupke vodi i koje su posljedice za tebe i tvoje dijete, te također ako te ne informira o mogućnostima koje ti stoje na raspolaganju kako bi poboljšala svoj položaj (školovanje, naknade, prava iz sredstava lokalnih proračuna i sl.) – krši etička pravila struke. U slučaju da nisi sigurna u ispravnost postupanja svog socijalnog radnika, možeš se javiti našoj udruzi ili izravno Ministarstvu nadležnom za nadzor centara za socijalnu skrb.

Želim se udati za svog dečka, kad i kako to smijem učiniti?

Kao maloljetna osoba možeš se udati ako prethodno stekneš poslovnu sposobnost. Kao što je ranije navedeno, poslovnu sposobnost moguće je steći punoljetnošću ili iznimno,  s navršenih 16 godina, u slučaju sklapanja braka prije punoljetnosti. Potrebno je podnijeti prijedlog za izdavanje sudskog dopuštenja za sklapanje braka prije punoljetnosti. Prijedlog podnosiš sama, u svoje ime Općinskom sudu, prema mjestu stanovanja. Ako sud procijeni da si mentalno i tjelesno spremna za brak, može izdati dopuštenje za sklapanje braka. Pod zrelošću za brak smatra se spolna zrelost, sposobnost za promišljeno odlučivanje i izražavanje volje o sklapanju braka te socijalna zrelost za preuzimanje i izvršavanje dužnosti i prava koja proizlaze iz bračnog odnosa.

Imaju li djeca rođena u braku i izvan braka jednaka prava?

Razlika u bračnom odnosno izvanbračnom rođenju djeteta jest samo u načinu kako se utvrđuje očinstvo . Za djecu koja su rođena izvan braka potrebno je priznanje (ili utvrđivanje) očinstva. Jednakost i ravnopravnost bračne i izvanbračne djece zajamčena je i Ustavom RH. Iz tog razloga ne postoji nikakva razlika u međusobnim pravima i dužnostima djeteta i njegovog oca, bilo da je dijete rođeno u braku ili izvan braka.

Priznanje i upis majčinstva i očinstva

Nakon rođenja djeteta, potrebno je prijaviti dijete u maticu rođenih. Tom prilikom određuje se ime djeteta, te se upisuju podaci o djetetovim roditeljima.

Ako je dijete rođeno u braku, tada i majka i otac (uz predočenje Izvatka iz matice vjenčanih) mogu prijaviti rođenje nadležnom matičnom uredu. U slučaju kad je dijete rođeno izvan braka, majka je ta koja prijavljuje dijete u matični ured. Uz nju tada kod matičara može doći i otac djeteta, i kad oboje roditelja izjave da njega smatraju ocem djeteta, u matičnu knjigu rođenih se upisuju podaci o ocu, jednako kao i o majci djeteta. Ovaj postupak odnosi se i na maloljetne majke koje su starije od 16 godina i imaju poslovnu sposobnost.

Ako si starija od 16, a nemaš rješenje o priznavanju poslovne sposobnosti, može se dogoditi da matičar ne želi upisati podatke o ocu djeteta budući da kao maloljetna osoba ne možeš davati pravno relevantne izjave. Iskustva iz prakse pokazuju kako kod ovakvih slučajeva ne postoji ujednačeno postupanje i često se pravni propisi koji reguliraju ovo područje različito tumače.

Svaka situacija je posebna i zato se najbolje obratiti u Centar koji će kroz savjetodavni rad i u skladu sa svojim nadležnostima poduzeti odgovarajuće mjere. Ako si mlađa od 16 godina, tada ne možeš u matičnom uredu upisati podatke o ocu djeteta i u tom slučaju potrebno se obratiti nadležnom Centru za socijalnu skrb koji će te uputiti u daljnji postupak.

Što ako otac djeteta ne želi priznati očinstvo?

Ponekad, a osobito onda kad trudnoća nije planirana, očevi nisu spremni prihvatiti obveze koje donosi roditeljstvo. Dijete ima pravo znati tko su mu roditelji tako da situacija kad otac ne želi priznati očinstvo, ugrožava to djetetovo pravo. Ako otac djeteta ne želi priznati očinstvo, moguće je pokrenuti postupak pred sudom (tužbu) za utvrđivanje očinstva. Takav postupak mogu pokrenuti dijete, majka djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ili centar za socijalnu skrb.  Tužbu radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života.

Što ako ne želiš imenovati oca djeteta?

Možda si s bivšim dečkom, ocem djeteta, u lošim odnosima; možda je iza vas ružan prekid veze i razmišljaš o tome da ga ne imenuješ ocem (vašeg) djeteta. Jednako tako, možda je vaša veza bila samo kratka avantura i želiš ga sačuvati od mogućih neugodnosti. U ovakvoj situaciji potrebno je znati da je pravo djeteta da zna tko su mu roditelji i da uživa njihovu skrb. Ako prigodom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovu ocu, matičar će upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava. Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovu ocu, o tome će odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi. Ako oca ne imenuješ, dijete ne može ostvariti to svoje pravo, jednako kao i pravo na uzdržavanje i nasljeđivanje. Važno je da svaka tvoja odluka bude u skladu s najboljim interesom djeteta.